Kao što si već mogao_la primijetiti temeljni princip koji koristim u Opuštenom hranjenju je princip naziva Pažnja, pažnja! Što se krije iza tog principa? Kriju se samosuosjećanje i briga o sebi. Kako bi put kroz Opušteno hranjenje bio jednostavniji potrebno je od početka vježbati samosuosjećanje.
Razmisli, koliko pažnje pridaješ sebi? Misliš li da je dovoljno?
Što je to samosuosjećanje (eng. self-compassion)? Zanimljiva riječ? Počnimo od možda malo jednostavnije riječi – suosjećanje. Postoje i drugi slični izrazi kao što su empatija, sažaljenje, divljenje, samilost, poštovanje, sućut, razumijevanje, humanost, brižnost, strpljenje, nježnost… Lijepe riječi i često ih koristimo u odnosu prema drugima, a koliko često ih koristimo u odnosu prema sebi?
Suosjećati se znači povezati se s drugom osobom i patnjom koju osjeća, saslušati je, osjetiti što osjeća i pokušati pomoći. Suosjećanje povezujemo s dobrotom, brigom i razumijevanjem za osobe kojima je teško, a gdje nam potreba da pomognemo dolazi prirodno. Također, suosjećanje uključuje prepoznavanje i razumijevanje ljudskog stanja koje nam je svima zajedničko – krhko i nesavršeno. Samosuosjećanje zapravo ima iste vrijednosti koje su okrenute prema samome sebi.
Samosuosjećanje je ponašanje usmjereno prema sebi koje uključuje primjećivanje i osjećanje vlastitih teškoća, reagiranje na vlastite teškoće te svjesnost/pomnost o teškoćama s namjerom da nešto poduzmemo vezano uz njih. Samosuosjećanje jednostavno možemo prevesti kao mogućnost davanja neutralne, ali razumljive obzirnosti prema sebi i svojim postupcima. Samosuosjećanje je povezano s blagostanjem, povećanim osjećajem sreće i većom osobnom inicijativom da se naprave potrebne promjene u životu.
Samosuosjećanje pomaže da lakše dođeš do željenih promjena. Zašto? Zato što osobe koje imaju razvijeno samosuosjećanje manje se kritiziraju, prihvaćaju svoju ranjivost i pogreške, lakše mijenjaju ponašanja koja nisu od koristi i prihvaćaju nove izazove.
Iz svega navednog možeš lakše razumijeti zašto ti je samosuosjećanje potrebno na putu kroz Opušteno hranjenje.
Prema Kristin Neff samosuosjećanje se sastoji od 3 komponente: brižnost prema sebi, zajednička ljudskost i pomnost.
Brižnost prema sebi se odnosi na našu mogućnost da pričamo sami sa sobom na način na koji bi pričali s dobrim prijateljem.
Imaš li naviku kritizirati se, biti ravnodušan ili omalovažavati sebe i svoje postupke? Razmišljaš li previše o tome što je pošlo krivo i kako si mogao_la nešto napraviti bolje ili se ponašaš prema sebi kao prema dobrom prijatelju, utješiš se i daš si oduška?
Brižnost prema sebi podrazumijeva, umjesto samokritiziranja, toplinu i razumijevanje prema sebi kada patimo, ne uspijemo ili se osjećamo loše. Važno je prepoznati neizbježnost toga da smo nesavršeni i da ćemo iskusiti životne poteškoće. Osvješćivanjem svoje krhkosti lakše umirujemo i njegujemo same sebe u teškim situacijama, umjesto da se ljutimo kada život ne ide „po našem planu“. Prepoznajemo svoje probleme i nedostatke, ali ih ne osuđujemo. Ne možemo uvijek dobiti ono što želimo. Ne možemo uvijek biti ono što želimo biti. Kada tu realnost negiramo ili joj se odupiremo dolazi do patnje u obliku stresa, frustracije i samokritiziranja. Međutim kada se ta realnost dobronamjerno prihvati, stvaraju se pozitivni osjećaji dobrote i brige koji nam pomažu u savladavanju poteškoća.
Zajednička ljudskost nas podsjeća da je naše vlastito iskustvo dio zajedničkih iskustva s drugim ljudima, a ne izolirani slučaj. Neuspjesi su dio ljudskog bića, iskustvo koje svi dijelimo. Jedan od najvećih problema kojeg nam donosi oštro samoosuđivanje jest taj što se zbog toga osjećamo izolirano.
Kada primijetimo na sebi nešto što nam se ne sviđa, neracionalno mislimo da su svi savršeni i da smo samo mi nesavršeni. To nije realno mišljenje, nego iskrivljena usredotočenost na sebe. Fokusiranje na naše nedostatke ne možemo vidjeti ništa drugo osim vlastitog slabašnog i bezvrijednog sebe. Također, kada nam stvari pođu po zlu, uvijek osjećamo da je nekako drugima u isto vrijeme lakše i da je samo naša vlastita situacija nepravedna ili nenormalna.
Sve navedeno je danas još jače izraženo jer nam društvene mreže i objave drugih na njima daju osjećaj da su životi drugih savršeni, ali nitko nije savršen, u svemu, cijelo vrijeme. Kada osvijestimo da brige i neuspjehe imaju i drugi oko nas i da su sastavni dio ljudskih bića osjećamo se manje usamljeno i izolirano kada nam je teško.
Pomnost je hrvatska riječ za mindfulness koju možemo prevesti na više načina kao primjerice usredotočena, usmjerena, sveobuhvatna ili puna svjesnost. Pomnost možemo opisati kao usmjerenje pažnje na poseban način s određenom namjerom, u sadašnjem trenutku, otvorenog uma, sa znatiželjom i bez osuđivanja.
Zapravo cilj je da i Opušteno hranjenje prihvatiš sa znatiželjom bez osuđivanja i otvorenog uma.
Pomnost je stanje uma u kojemu se misli i osjećaji promatraju takvi kakvi jesu, bez potiskivanja, negiranja i osuđivanja. Nježna svjesnost osjećaja ili iskustva može nam pomoći identificirati što je uzrokovalo te osjećaje ili iskustvo, ali isto tako pomaže nam da se ne identificiramo previše s našim osjećajima. Što bi to značilo? Primjerice da rečenicu „Danas sve ide loše“ ne postane „Ja sam loš_a“.
Pomnost nam pomaže da napravimo „granicu“ između nas i naših misli, tako da ne počnemo misliti da su naše misli točne činjenice. Odnosno osjetimo ih, poslušamo ih, promotrimo ih i otpustimo ih. Pomnost daje našem umu veći mentalni prostor koji pruža pažljiviji pristup prema našim teškim osjećajima te omogućuje veću jasnoću, perspektivu i emocionalnu smirenost.
Kako krenuti s promjenom već danas? Postoje razni načini. Primjerice slijedeći put kada si uputiš kritiku, prvi zadatak i jedan veliki korak je osvijestiti to, a zatim razmisliti što bi u tom trenutku rekao_la dragoj osobi i pokušaj to reći sebi, ponovi više puta ako treba. Ne zaboravi na zagrljaj i poljubac u rame.
Više korisnih informacija o samosuosjećanju možeš pronaći i na www.self-compassion.org.
Samo opušteno,
Vedrana
P.S. Ako ti se sviđa ovo što upravo čitaš, podijeli tekst s dragom osobom, proširi ovu našu opuštenu zajednicu.
Želiš znati više?
