18 lipnja, 2021

Ne važi, važi?

Prvi princip u Intuitivnom hranjenju naziva se Odbaci dijetni mentalitet, a naziv koji koristim u Opuštenom hranjenju je Ne važi, važi?.

Naziv Ne važi, važi? je iz dva razloga.

Prvi razlog je jer većina informacija kojima smo okruženi, a vezane su uz prehranu, zdravlje te osobito mršavljenje i tjelesnu masu, nisu točno ili su iskrivljene.

Drugi je razlog taj da bi bilo dobro da pokušaš prestati vagati hranu, ali i sebe (op.a. osim ako si pothranjen_a i stručnjaci su ti preporučili da pratiš tjelesnu masu, ali ako ti je i to vaganje okidač, zamoli nekoga tko će te vagati i pratiti tjelesnu masu). Također bilo bi se dobro riješiti i ostalih dijetnih alata – knjiga, aplikacija, pametnih satova, metra i svega ostaloga što te potiče da promatraš i procjenjuješ sebe izvana prema unutra, a ne obrnuto.

U zadnjem tekstu pisala sam ti malo više o povijesti dijetne kulture i kako utječe na svakog od nas. Prvi princip je taj koji te uči što je sve dijetna kultura i kako prestati biti dio dijetne kulture. U ovom principu saznaješ zašto dijete i svi drugi oblici voljnog mršavljenja dugoročno nisu učinkoviti. Kako bi mogao_la uspješno putovati kroz Opušteno hranjenje cilj je da odbaciš dijetni mentalitet kojeg ti je stvorila dijetna kultura. Naravno da je to nemoguće napraviti odjednom jer nam je dijetni mentalitet jednak kao materinji jezik, uče nas o njemu od malih nogu.

Dijetna kultura je zaista kompleksna i ima više dijelova koji osiguravaju njezin opstanak. Dijetna kultura je nastala na poticaj dijetne industrije u čijoj su pozadini diskriminacija, tlačenje i predrasude prema određenim oblicima i veličinama tijela. Predrasude se prvenstveno temelje na spolnim i rasnim razlikama.

Dijetna industrija je ta koja utječe na: stručnjake, politiku, zdravstvo, prehrambenu industriju i medije što sve skupa utječe na društvo, a samim time i na pojedinca. Na taj način se stvara dijetni mentalitet.

Dijetna industrija financira veliki broj istraživanja, a uz to stručnjaci koji provode istraživanja imaju dijetni mentalitet, tako da istraživanja provode već sa predrasudama u sebi. S druge strane ostala istraživanja koja pokušavaju uključiti više dimenzija zdravlja, odnosno zdravlje u svakoj veličini tijela i intuitivno hranjenje, teško nailaze na podršku.

Ako se pitaš kako utječe na politiku sjeti se govora i kampanja koji se provode u SAD-u „Rat protiv pr€tilosti“ i različiti načini promicanja „zdravog načina života“ koji su do sada doveli samo do povećanja broja osoba s poremećajima hranjenja i poremećenim odnosom prema hrani. Također važnu ulogu u proglašavanju veličine tijela ( pr€tilosti) bolešću imala je politika (i dijetna industrija, naravno). Ne brini se i mi u Hrvatskoj pratimo te trendove kroz razne javne kampanje podržane i od strane države.

Kad kažem zdravstvo mislim i na zdravstveni sustav i na farmaceutsku industriju koja ima sve više različitih proizvoda koji promiču mršavljenje. Kod zdravstva ono što je najveći problem jest što se osobe liječi promatrajući njihovu tjelesnu masu. Što bi to točno značilo? Sve češće za sve više dijagnoza prva je preporuka „Smršavi.“. Opet ću ponoviti – pokazalo se da oko 95% pokušaja mršavljenja u periodu od 5 godina završi povratkom tjelesne mase ili dodatnim debljanjem. Zašto preporučiti nešto što ne dovodi do željenih rezultata (op.a. željenih od strane zdravstvenog djelatnika i pacijenta) i što ima dugoročno loš utjecaj na zdravlje. Naš zdravstveni sustav većinom funkcionira u paradigmi zdravlja usmjerenog na tjelesnu masu. U Intuitivnom hranjenju na zdravlje se gleda uvažavajući tjelesnu masu.

Biti zdrav nije moralna obaveza pojedinca, ali osigurati jednaku zdravstvenu zaštitu za sve je moralna obaveza države.

Za prehrambenu industriju sve možeš razumjeti pogledavajući police po dućanima. Sve je veći broj dijetne/zdrave hrane i ostale prilagođene hrane. Ako pratiš, dijetna industrija je shvatila kako riječ dijeta i mršavljenje više nisu „IN“, zato ti sada stvara pritisak da trebaš „jesti zdravo“ ne da bi bio_la mršav_a nego da bi bio_la „fit“ i „zdrav_a“.

Sve je veći broj „zdravih“ proizvoda na policama, sve je veći pritisak da apsolutno sve što kupujemo mora biti bez glutena, bez šećera, bez aditiva… Trenutno su totalno „IN“ proteini, a „OUT“ ugljikohidrati. Sjeti se da su nekad masti bile totalno „OUT“. Što je „IN“, a što je „OUT“ se stalno mijenja jer je to zapravo moda dijetne industrije.

Sve je veći pritisak da hrana koju jedemo mora biti ekološke proizvodnje. Ako nije ekološke proizvodnje onda u krajnjem slučaju mora biti domaće. Tu se također skriva dijetna kultura. Ne mislim da su ti proizvodi loši i svakako ako su ti dostupni (i vremenski i financijski) i ako ih imaš naviku kupovati, zašto ne. Pitanje je jesu li financijski dostupni svima i hoće li se nešto loše dogoditi ako pojedeš ili ne pojedeš ekološki ili domaći proizvod?

Sve skupa nabrojano utječe na nas sve kao društvo i naravno na pojedinca. Uobičajeno je da se komentira nečiji izgled. Uobičajeno je da si međusobno preporučujemo dijete ili proizvode koji mogu pomoć da izgledamo bolje. Svašta nešto je postala društveno prihvatljivo ili kako mi kao društvo volimo reći „normalno“. Sve to skupa utječe na nas kao pojedince i prema nama samima. S druge strane i mi djelujemo prema drugim pojedincima s dijetnim mentalitetom u sebi.

Ako želiš jesti intuitivno počni od sebe, počni raditi promjene u sebi. Za početak pokušaj pokušaj samo razumjeti koncept intuitivnog hranjenja i kad se ohrabriš kreni polako u primjenu.

Kako izgleda dijetna kultura?

  • Dijete kojega je strah od školskog vaganja jer ne zna kakve će komentare dobiti od okoline
  • Dijete koje kad vidi čokoladu pojede je cijelu i bez da dijeli jer misli da je ta hrana posebna
  • Osoba koja je u većem tijelu i strah ju je reći da je gladna jer ne zna kako će okolina reagirati
  • Osoba koje je u većem tijelu i strah ju je od odlaska kod liječnika jer zna da će komentirati njezinu tjelesnu masu
  • Osoba koja je u društveno prihvatljivoj veličini tijela, ali ima potrebu paziti što jede i smršaviti jer ju je strah da se ne udeblja
  • Stranac na ulici koji gleda pun prijezira osobu u većem tijelu koja jede sladoled
  • Stranac na plaži koji poprijeko gleda na ženu u većem tijelu koja nosi bikini
  • Bliska osoba koja za zajedničkim obrokom komentira što sve imaš u tanjuru
  • Osoba koja opravdava svoj izbor hrane (primjerice „Pojesti ću si malo majoneze, stvarno je nisam dugo jela.“
  • Stranac koji pogledava što kupuješ u trgovini
  • Proizvodi u trgovini koji ti sugeriraju da ćeš biti mršav, fit i zdrav ako ih pojedeš
  • Stranac koji komentira tvoj izbor hrane
  • „Dobronamjerni“ savjeti okoline da pripaziš što jedeš
  • Preporuka za novu dijetu od strane bliske osobe
  • Tjelovježba kao oblik kazne za ono što si pojeo_la ili misliš pojesti
  • Tvoje komentiranje kako ti je tjelovježba najdraža kada završi
  • 97% medijskih natpisa o prehrani i zdravlju (postotak je moja osobna procjena)
  • Pritisak društva i medija na žene prije svadbe da smršave
  • Poznata osoba koja mjesec dana (ili u bilo kojem trenutku kasnije) nakon porođaja pokazuje kako njezino tijelo izgleda
  • Medijski natpisi o ženama i vraćanju u formu nakon porođaja
  • Konstantni razgovori o planovima prehrane, dijetama i mršavljenju na poslu, kod kuće, u školi…
  • Razgovor o hrani koji se svodi na kalorije i koliko „deblja“ ili koliko je „zdrava“, a ne na njen okus i druge senzorske karakteristike
  • Komentiranje vlastitog izgleda ili tuđeg izgled
  • Neprilagođena sjedala i pojasevi u transportnim vozilima
  • Nedovoljan broj različitih veličina odjeće i obuće (osobito čizme) za osobe u većem tijelu
  • Manji broj mogućnosti za tjelovježbom osoba u većim tijelima + osuđivanje okoline kada osoba vježba
  • Slabija zdravstvena njega kod osoba u većim tijelima: tretmani neplodnosti, transplantacija organa, operacije kukova ili zglobova

Mogla bi tu još svašta nešto nabrojati. Pozivam te da promotriš svoj dijetni mentalitet i korak po korak izađeš iz dijetne kulture. Potrebno ti je puno suosjećanja prema drugima, ali i samosuosjećanja. Zadatak nije lak. Promatraj sebe i sve oko sebe bez osuđivanja.

Samo opušteno,

Vedrana

P.S. Ako ti se sviđa ovo što upravo čitaš, podijeli tekst s dragom osobom, proširi ovu našu opuštenu zajednicu.

Želiš znati više?

Javi se!

Podijeli!